Direktor Zračne luke Zagreb: Htjeli su me rušiti iako sam zaradio 44 mil. kn

Ponude za koncesiju nad Zračnom lukom Zagreb moraju se podnijeti danas, 12. prosinca, čime će projekt novog putničkog terminala ući u zadnju fazu. Odabirom koncesionara počet će napokon i gradnja novog terminala, koji Zagreb priželjkuje već dugi niz godina. No, model koncesije, prema kojemu privatni partner dobiva apsolutno sve na 30 godina, a javni se partner, tvrtka ZLZ, svodi na nekolicinu zaposlenika i uglavnom nadzire poštovanje koncesijskog ugovora, naišao je na kritike zaposlenika. No, Tonči Peović, direktor ZLZ-a, žestoki je zagovornik upravo takvog modela.

 Očekujete li da ćete vi privesti kraju posao dodjele koncesije?
- Mislim da hoću. Moja je misija bila poboljšati poslovanje ZLZ-a prvenstveno pokazujući da se u nekim segmentima nije poslovalo dobro, ponajprije u tvrtkama kćerima. To smo sve sredili, a sada smo pri kraju s natječajem i tu moja misija završava. Bio je to opsežan posao i cijela je državna administracija učila kako se provodi jedan tako veliki projekt. Bit će to sigurno smjernica za rješavanje puno drugih investicija u Hrvatskoj, jer ovaj model koncesije osigurava kontinuitet upravljačkih prava i nadzora nad kapitalom za razliku od dosadašnjih natječaja gdje su se ta prava gubila.
 
Hoće li nova vlast podržati projekt?
- Vlada je u srpnju 2010. donijela odluku o raspisivanju natječaja za gradnju novog putničkog terminala. Provedba natječaja traje dakle 15 mjeseci i ulazi u mandat dviju vlada. Ovo je iznimno velik projekt, važan za cijelu državu. Njegov uspjeh bit će jasan signal da su u Hrvatskoj velike investicije moguće, temeljene na jasnim gospodarskim pravilima i važećim zakonima.
 
Što se događa nakon predaje ponuda?
- U petnaestak dana stručni tim usporedit će ponude i prijedlog dati povjerenstvu koje onda daje prijedlog Vladi. To bi značilo da bi koncesijski ugovor bio spreman za potpis u siječnju, a u sljedeća tri mjeseca trebala bi se zatvoriti financijska konstrukcija. Koncesionar u tom razdoblju mora osnovati hrvatsku tvrtku, položiti na račun te tvrtke 30 posto vrijednosti ukupne investicije i donijeti dokaze da ima banku koja prati tu investiciju. U ožujku ili travnju tvrtka bi mogla preuzeti poslovanje na ZLZ-u i time pokrenuti sve ostale aktivnosti u vezi s gradnjom novog putničkog terminala, koji se mora sagraditi u roku od 36 mjeseci od potpisivanja ugovora.
 
Što ćete vi tada raditi?
- Nisam ni na kakvoj transfer listi i u tom sam slučaju završio svoju misiju ovdje, naravno ako se pojavi koncesionar. Hoće li me koncesionar angažirati ili neće, to je neizvjesno.
 
Očekujete li da vas angažira?
- Prisutan sam u svjetskim zrakoplovnim asocijacijama, nije tajna da imam dvije međunarodne i jednu hrvatsku ponudu za nastavak posla. Zrakoplovstvo je u svakom slučaju moj izbor i nadam se da mogu pridonijeti u ovakvom i sličnim projektima. No zbog sukoba interesa moje ime nije na transfer listi radnika koji prelaze u novi projekt.
 
Koliko zapravo stoji prva faza gradnje putničkog terminala?
- Investicija u samu putničku zgradu iznosi oko 190 milijuna eura, ali je procjena da prva faza ukupno iznosi oko 250 milijuna eura jer koncesionar treba sagraditi i cjelokupan sustav odlaganja otpadnih voda, pristupne ceste, magistralni plinovod, trafostanicu i sve druge projekte. Ovo je trenutačno najveća strana investicija u Hrvatskoj.
 
Je li točno da su predstavnici tvrtki koje se natječu za koncesiju bili jako ljuti kad su doznali da IGH ostaje u ugovoru kao ekskluzivni projektant svega na ZLZ-u i u budućnosti?
- Ne, ta se informacija odnosila na pretkvalifikacije i to nam je zadano još temeljnim arhitektonskim natječajem. Tražili smo od svih državnih institucija mišljenje je li nam to obveza i svi su odgovorili pozitivno. To se uzelo u obzir i nije bilo nikakvih nepoznanica. Da smo raspisivali natječaj za koncesiju bez da se zna kakva će biti arhitektura, tek bi onda sloboda poduzetništva bila ogromna i bilo bi vrlo teško usporediti ponude. U ovom slučaju puno se jednostavnije mogu napraviti usporedbe ponuda.
 
Ali zanima me reakcija na činjenicu da su IGH i arhitektonski dvojac nametnuti ugovorom kao ekskluzivni projektanti budućim koncesionarima.
- Nemam informaciju da je netko zbog toga negodovao, Samo je bilo pitanja je li nužno raditi projekt s IGH-om po parametrima iz idejnog projekta. Ne bih se petljao u taj natječaj jer ga nisam provodio nego sam ga naslijedio.
 
Branili ste se brojkama kad su vas nedavno pokušali smijeniti. Činilo se da će uspjeti, ali ministar Božidar Kalmeta ipak je prihvatio te vaše brojke.
- Jedino te brojke, temeljene na računovodstvenim standardima, pokazuju kakvo je poslovanje. Sve ostalo su impresije.
 
Sindikati smatraju da je ta bilanca naštimana jer je u nju, primjerice, ušla i prodaja autobusa kojom su popravljeni prihodi.
- Istina, to su me pitali i na skupštini. Kupili smo nove autobuse, ali smo istodobno prodali stare. Prihodi su zbog toga ukupno povećani oko osam milijuna kuna, ali su nam istodobno povećani i rashodi jer smo nove autobuse kupili gotovinom, a taj je iznos znatno veći. Sve i kada bi stajao taj argument, bio bi nebitan za naš konačan rezultat. Ako netko želi tvrditi da 44 milijuna kuna profita nije realno, nego da je stvarni rezultat 36 milijuna kuna i da zbog toga treba rušiti direktora, onda bih htio vidjeti koja je još tvrtka u Hrvatskoj ostvarila toliki profit.
 
Kako ćete završiti ovu godinu?
- Činjenica je da u godini najveće recesije u Hrvatskoj ZLZ bilježi porast prometa u prvih 10 mjeseci za 13,66 posto. Povećali smo i broj zaposlenih sa 823 na 851 temeljem povećanja opsega prometa. Ukupni prihodi ZLZ-a povećani su za 7,18 posto, a profit prije oporezivanja iznosio je 43,8 milijuna kuna u prvih deset mjeseci, dakle neto profit je povećan 26 posto. Zamjerala nam se i promjena cjenika, ali činjenica je da smo zbog toga privukli neke nove aviokompanije. Naša transparentna lista poticaja za neke nove linije također je pokazala pozitivne rezultate zbog čega je cijena proizvoda u ZLZ-u niža i time je prihvatljivija putnicima pa se njihov broj povećao.
 
Je li točno da je easyJet ukinuo liniju za Pariz?
- Istina je. Zanimljivo je da se broj putnika na liniji za Pariz povećao u svim kompanijama, no ne treba zaboraviti da su pravo slijetanja, odnosno slotovi na aerodromima, često vredniji od samih kompanija. Vjerojatno tu ima i nekih drugih razloga jer komercijalni interes definitivno postoji. No easyJet je najavio otvaranje nekih novih linija na kojima još nitko nije operirao, a o detaljima još ne bih javno govorio.
 
Ima li ikakve šanse da se uspostavi izravna linija sa SAD-om?
- Ima i na tomu intenzivno radimo. I to je stvar poticaja jer su to veliki troškovi za kompaniju. Već dvije godine pregovaramo s jednom američkom kompanijom koja bi trebala letjeti iz New Yorka s aerodroma J.F.K. izravno u Zagreb Boeingom 767. No, većina europskih zemalja dijeli rizik početka takvog letenja s prijevoznikom jer su to ekstremni troškovi za kompaniju. Nadam se da će letovi započeti u 2012. godini, ali dosad nismo uspjeli pronaći pravi model podjele rizika tog leta. No na tome radimo i nadam se da će se to dogoditi.
 
Što točno podrazumijeva ta podjela rizika?
- To praktički znači garanciju bukinga. Primjerice, kada je takav let dogovarala regija Venecija, garantirali su da će platiti prazna mjesta do 55 posto popunjenosti bude li potrebno. Time su preuzeli papirnati rizik koji se nikad nije dogodio.
 
Koliki postotak traži ta kompanija koja bi letjela za Zagreb?
- O tomu se još pregovara. Postignemo li dogovor, letovi će biti dva puta tjedno od Uskrsa do listopada, a zrakoplov će imati oko 240 do 250 sjedala.
 
Kakvi su sad vaši odnosi s Croatia Airlinesom? Koliko su vam dužni?
- Napravili su velike iskorake u smanjenju troškova i poboljšanju poslovanja, ali posljednjih se mjeseci vidi da to nije bilo dostatno. Nužno im je veliko restrukturiranje, a bojim se da bez pomoći države i strateškog partnera to neće biti moguće. Dužni su nam još onih 47 milijuna kuna iz 2009. godine, što smo zaštitili hipotekom na zrakoplov, a ostale dugove plaćaju uz malo kašnjenje.